Na površini od 96 km2, uz istočnu
obalu Jadranskog mora pa do najviših
vrhunaca Velebita, Vaganskog vrha
(1757 m) i Svetog brda (1753 m), obilje
je mnogobrojnih prirodnih osobitosti
i fenomena radi kojih je čitavo područje
proglašeno nacionalnim parkom 1949.
godine. S pravom, jer ovo je prostor
jedinstvenog i neobičnog dodira mora
i planine, bogat šumama bukve i crnog
bora, dubokim kanjonima okomito urezanim
u glavni greben Velebita, krškim oblicima,
jedinstvenim krškim reljefom s brojnim
špiljama i jamama. www.paklenica.hr
Nacionalni park
Plitvice
Plitvička jezera
ubrajaju se u najljepše prirodne znamenitosti
Europe. Godine 1979. UNESCO je uvrstio
Plitvice u popis svjetske spomeničke
baštine. Nacionalni park Plitvička
jezera ukupne površine 266 km2 sastoji
se od 16 terasastih jezera međusobno
povezanih slapovima i kaskadama. Prvo
jezero smješteno je na nadmorskoj visini
od 636 metara, a posljednje, 8 km
južnije, nalazi se na 133 metra. Najveća
dubina jezera je 46 metara, a prirodni
fenomen Plitvica je prozirnost jezerske
vode koja doseže dubinu od preko 8
metara.
Krka, rijeka u
Dalmaciji, smještena je u području
Šibensko-kninske županije. Uokvirena
je trokutom Knin-Zadar-Split čija
se okosnica pruža pravcem triju gradova
Knin-Drniš-Šibenik. Rijeka Krka izvire
u podnožju planine Dinare 3,5 kilometra sjeveroistočno od Knina
podno 22 m visokog, zimi bučnog, a
ljeti bezvodnog Topoljskog slapa.
Teče u vrlo okršenom predjelu Dalmacije
te kao pupčana vrpca neraskidivo veže
Knin i Šibenik.
U središnjem dijelu
hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih
i zadarskih otoka, smjestila se jedna
zasebna i po mnogočemu posebna skupina
otoka nazvana Kornati.
Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota,
zanimljive geomorfologije, velike
razvedenosti obalne crte i naročito
bogatih biocenoza morskog ekosustava,
godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija
proglašen je nacionalnim parkom.
Putujući Jadranskom
magistralom prema sjevernoj Dalmaciji,
između dva poviješću bogata grada,
Šibenika i Zadra, ukazat će vam se
prirodni fenomen blizine dva jednako
lijepa, a opet toliko različita plavetnila.
S jedne strane razvedena jadranska
obala, poznata po svojoj primamljivoj
ljepoti i čistoći, a sa druge, najveće
prirodno jezero u Hrvatskoj.
Kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih
prirodnih staništa ptica vodarica,
s izvorima pitke vode te područje
osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti
21.07.1999. godine Vransko jezero sa okolnim
područjem proglašeno je parkom prirode.
Šibenik je smješten
gotovo na središnjem dijelu hrvatske
obale Jadrana, u slikovitom, razvedenom
zaljevu u koji utječe Krka, jedna
od najljepših kraških rijeka Hrvatske.
Danas je Šibenik administrativno -
politički, gospodarski i društveno
- kulturni centar Šibensko - kninske
županije, kojoj se područje prostire
uz obalu između zadarskog i splitskog
primorja u dužini oko 100 km, a u
unutrašnjosti joj zaledje dopire do
bila Dinare, udaljenog 45 km.
Split
Car Dioklecijan, sin boga Jupitera,
izgradio je na ovom mjestu prije 1700
godina prvu palaču za odmor. Grad
Split se nalazi u središnjem dijelu
istočne obale Jadranskoga mora, između
rijeka Žrnovnice na istoku i Jadra
na zapadu. Split nudi hlad marjanske
šume na zapadnom dijelu poluotoka,
15 kilometara šetnica uz more i dalmatinsku
pjesmu na kamenim ulicama staroga
grada. Poznat je po svojim klimatskim
pogodnostima, jer se nalazi na jednom
od najsunčanijih dijelova srednjeg
Mediterana s izuzetno velikim brojem
od 2700 sunčanih sati godišnje.
